O Nama

Izvori i bunari u Valjevu su stari koliko i sama varoš-grad. U starom delu (turskom) zvanom Tešnjar snabde- vanje vodom je bilo iz nekoliko bunara (đerma) i izvora.

Izvori su bili primitivno kapirana prirodna izvorišta ispod brda, stena ili nekog drveta. Najpoznatiji izvori  u XVII i XIX veku bili su kod Aćevaca (podzidan), kod Pe-ćine, zvan Arapovića (podzidan), na Lipaku, zvani Vidi-ća česma (podzidana), kod kafane "Šumadija", na "Ili-dži" i drugi.

Pumpe u Valjevu za vodu pojavile su se sedamdese-tih godina XIX veka. Postavljanje velikog broja pumpi bilo je moguće zbog toga što Valjevo leži na podze-mnoj reci, koja je bogata vodom, a teren se sastoji od naslaga gline, peska i šljunka, kroz koje se vrlo lako postavlja cev pumpe, dok se ne nađe voda.

1900.god.  pristupilo se ispitivanju korita reke Gradac, radi rešavanja vodosnabdevanje varoši Valjeva (Valje-vo je prema popisu imalo 7747 stanovnika i 1246 doma-ćinnstava).

1923.god. prišlo se ozbiljnom razmatranju ovog goru-ćeg problema. Zbog nedostatka materijalnih sredstava i istoriskih okolnosti, realizacija projekta gradskog vo-dovoda (1926.god.) mogla je biti ostvarena tek 1935. god. Kao izvorište je uzet izvor "Ilidža", kapaciteta 17,5 l/s. Crpna stanica, rezervoar čiste vode i razvodna mreža dužine 16.517m, bili su dovoljni za tadašnje (10.000 stanovnika) i buduće potrebe Valjeva.

Ovlašćeno preduzeće za eksploataciju gradskog vo-dovoda posle puštanja u upotrebu (15. maja 1938.god.)  postalo je "Gradsko električno preduzeve i vodovod".

Staro Valjevo (varoš)

Današnje Valjevo